U podijeljenom svijetu u kom su vladale dekolonijalizacija i hladni rat, 1961. godine, 25 zemalja je u Beogradu odlučilo da ne bira strane već da postanu Pokret nesvrstanih. Prva Konferencija, povod je i inspiracija za izložbu “Dokumenti – 60 godina nesvrstanosti”. Pokret je donio niz značajnih ekonomskih, političkih i kulturnih procesa, među kojima je, između ostalog i Galerija nesvrstanih “Josip Broz Tito” u tadašnjem Titogradu, čiji je danas naljednik Centar savremene umjetnosti Crne Gore.
Izložbu čine radovi iz fonda Centra savremene umjetnosti čiju su selekciju izvršile kustoskinje Marina Čelebić, Nađa Baković i Anita Ćulafić. Tokom godina postojanja, nesvrstane zemlje su Galeriji poklanjale brojna umjetnička djela kojima su predstavile umjetnost svojih država. Danas, ona su i svojevrsni dokumenti jednog vremena, pokreta, prožimanja, međusobne saradnje i kulturne razmjene.
“U godinama koje su uslijedile, došlo je do krupnih promjena na državnom planu, koje su dovele i do prestanka rada ove institucije. Njen nasljednik, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, visoko vrednujući sadržaj i kvalitet naslijeđene zbirke, nastavio je da sa pažnjom i stručnim potencijalima kojima raspolaže čuva, proučava i prezentuje likovnu građu kroz realizovanje izložbi, koje su bile rezultat novih saznanja, kao i novih kustoskih čitanja postojećeg umjetničkog materijala. Na taj način, bogata i neobično raznovrsna zbirka umjetnosti Nesvrstanih zemalja, nastavila je da živi u vremenu i nakon prestanka rada Galerije”, zapisala je kustoskinja izložbe Anita Ćulafić u tekstu za katalog koji prati izložbu.
Izložba će biti otvorena u srijedu 3. novembra u 19 časova a izložbu će otvoriti kustoskinja Anita Ćulafić.